Kultura

Cijela labinština pa tako i općina Sveta Nedelja kao da imaju umjetničku dušu, a nije ni teško shvatiti zašto; krajolik je tako inspirativan da je teško ovu gozbu za osjetila ne pretočiti u umjetničko djelo.

Park skulptura Dubrova se nalazi uz glavnu cestu Pula – Rijeka pokraj stancije Dubrova unutar koje se nalazi barokna palača Franković-Lazzarini.

U njemu se nalazi 68 skulptura, 16 dionica Bijele ceste te dva autorska djela: Amfiteatar Dolac i informativni centar. Izvan Parka postoji još 16 skulptura.

Omiljeno je mjesto za građane i posjetitelje Labinštine za šetnju, druženje s prijateljima, za igru djece ili piknik na otvorenom.

Jedan od najljepših hrvatskih parkova skulptura nudi jedinstvene trenutke umjetnosti i prirode u otvorenoj galeriji, koja se prostire na 33 hektara površine, djelomično okružena suhozidom, s prirodnim udolinama te bogatom i raznolikom karakterističnom mediteranskom florom.

Park je nastao djelovanjem umjetnika kroz Mediteranski kiparski simpozij, manifestaciju međunarodnog značaja tijekom koje se od 1970-ih obogaćuje impresivna zbirka skulptura u istarskom kamenu. Kamen, kao jedan od najtrajnijih materijala i sveprisutni element Mediteranskog kiparskog simpozija, postao je jedan od simbola Labinštine. Od 1970-ih na simpoziju je sudjelovalo gotovo stotinu priznatih kipara iz cijelog svijeta, ostavljajući za sobom opipljive rezultate svojih kreativnih ideja.

Prepoznatljiv je po najvećem opusu radova na otvorenom, čiji su autori vodeći kipari iz Hrvatske, Italije, Austrije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, SAD-a, Japana, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Švicarske, Kanade, Velike Britanije, Južne Koreje, Slovačke i Mađarske, od kojih su neke smještene na različitim mjestima diljem Hrvatske: u Labinu, Rapcu, Pićnu, Sv. Nedelji, Pazinu, Zagrebu, Vukovaru i Iloku.

Unutar parka možete prošetati Bijelom cestom, stazom koja se sastoji od 16 dionica (svaka je dužine 25 metara), a koju su dizajnirali poznati hrvatski umjetnici, kao što su Edo Murtić, Julije Knifer i Dušan Džamonja.

U Parku se nalazi i amfiteatar „Dolac“, koji je osmislio kipar Josip Diminić, koji je uz slikara Quintina Bassanija jedan od pokretača spomenute kulturne manifestacije. Amfiteatar predstavlja mjesto umjetničkih performansa, koncerata, kazališta i raznih događanja za posjetitelje.

Park skulptura Dubrova otvoren je za posjetitelje tijekom cijele godine, 24 sata dnevno. Ulaz je besplatan. U ponudi su vođeni obilasci za grupe koje se organiziraju uz prethodnu najavu.

Parkom skulptura Dubrova upravlja neprofitna organizacija udruga Mediteranski kiparski simpozij. Park se proteže na području općine Sv.Nedelja te Grada Labina.

Kontakt:
Renata Kiršić, predsjednica Udruge MKS T. +385 92 2989595
E. mediteranskikiparskisimpozij@gmail.com
W. www.parkdubrova.eu
FB. ParkSkulpturaDubrova
GPS. 45°6’ N, 14°6’ E

KAŠTEL ŠUMBER s podgrađem je zaštićeno kulturno dobro nacionalnog značaja. Izgrađen je na mjestu nekadašnje prapovijesne gradine u zaseoku Stari Grad u Šumberu. Godine 1260. kaštel dolazi u posjed austrijske plemićke obitelji Schönberg po kojoj je Šumber i dobio ime. Od 1367. godine je u sastavu Pazinske knežije te postaje graničnom utvrdom između austrijskog i mletačkog dijela Istre. Izumiranjem obitelji Schönberg, Šumber je krajem 14. stoljeća priključen gospoštiji Kožljak.
Kaštel Šumber je poligonalnog tlocrta okružen zidinama te branjen s dvije kružne polukule u jugoistočnom i jugozapadnom dijelu. Zidine zatvaraju dvorište, a glavni ulaz u utvrdu nalazi se na istočnom djelu zida. S unutrašnje su strane južnog bedema ostaci dugačke i uske jednokatne palače, a još je jedna manja građevina smještena u sjeveroistočnom uglu kaštela.

VLASTELINSKI KOMPLEKS STANCIJA FRANKOVIĆ – LAZZARINI na Dubrovi kraj Štrmca Ladanjski stambeno – gospodarski sklop s fortifikacijskim elementima građen je na zemljoposjedu labinske plemićke obitelji Franković – Vlačić 1654. godine. Na velikom pravokutnom prostoru opasanom visokim kamenim zidom nalazi se perivoj s alejom koja vodi do ulaza u “kortu”, četverokrilni kompleks s baroknim građevinama smještenim oko unutrašnjeg dvorišta s uskim četvrtastim tornjem za sat. Na dva vanjska ugla očuvane su polukružne kule. U dvorištu je dijelom očuvano izvorno kameno popločenje, a dvorac (stambena zgrada), i ostale pomoćne zgrade pretrpjele su izvjesne pregradnje. Većim su dijelom napuštene, pa i ruševne (istočno krilo), ali je očuvan barokni ambijent i osnovne karakteristike ovog tipa građevnog kompleksa. Ispred korte je kamenom zidana cisterna i bazen ribnjaka, a dugačka aleja vodi do nekadašnjeg ulaza na imanje, reprezentativnog kamenog portala, rađenog po uzoru na ranobarokne portale patricijskih palača u gradu Labinu. Ladanjski se sklopovi sastoje od palače – stambenoga (ladanjskog) dijela za vlastelu, stambenog dijela za koloniste i poslugu, te gosp. objekata (cisterne, štale, konjušnice, silosi za žito itd.). Njihov je bitan dio i vrt (dvor), koji nema samo oblikovnu već i gosp. vrijednost. Kompleksi se nalaze u uređenu, kultiviranu krajobrazu, koji oblikuje cjelinu, tzv. kultiviranu pokrajinu. Oblikovna obilježja istarskih ladanjskih kompleksa, koji uglavnom pripadaju baroknom i klasicističkom razdoblju, podudaraju se s venetskima, ali imaju izraženu regionalnu notu, prepoznatljivu na zdanjima u okolici Pirana i Kopra.

ARHEOLOŠKI LOKALITET KOČUR ističe se od kulturnih dobara regionalnog značaja. Zapadno od današnjega naselja Čamparovica, na visoravni iznad doline Raše nalazio se Kočur (Cozur), jedan od posjeda akvilejskog patrijarha uz rijeku Rašu. Na tom lokalitetu nalaze se ruševni ostaci jednobrodne kapele sv. Križa. Na tom mjestu nad kanjonom rijeke Raše bila je prethistorijska gradina, u funkciji i u vrijeme antike.

ARHITETONSKI LADANJSKI SKLOP U SVETOM MARTINU je zaštićeni spomenik kulture pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sklop je U tlocrta s pravokutnim dvorištem u sredini, rezidencijalnom palačom na istočnoj strani i gospodarskim objektima na sjevernoj i zapadnoj strani. Palača «Lazzarini-Battiala» je građevina u sklopu baroknog ladanjskog dvorca posljednjeg velikog labinskog zemljoposjednika baruna Lazzarinija, sagrađena 1797.god.
Danas je u Palači «Lazzarini-Battiala» uređeno 6 komfornih apartmana, vinski podrum (konoba) te istarsko ognjište. Mjesto je to gdje možete nešto naučiti o lokalnoj povijesti i kulturi, umjetnosti i gastronomiji.
Agroturizam Kaštel Pineta pružiti će Vam uživanje u gastronomskoj ponudi na tradicionalni način. Potpuno je obnovljen u svrhu turizma u objekat koji nudi apartmane, s restoranom gdje se kušaju lokalni specijaliteti isključivo iz vlastite proizvodnje, vlastitim vinima i domaćim rakijama i medom, velikim zatvorenim bazenom, u prekrasnom prirodnom okruženju.
Barokna kapela Gospe od zdravlja iz 1630.godine nalazi se zapadno od sklopa. Kasnije se oko sklopa razvilo naselje Martinski sa župnom crkvom Sv. Martina iz 1907.godine.

Pod kulturno dobro regionalnog značaja spadaju još i: Sakralna građevina Paradiž-kapela sv. Pavla,
sakralna građevina Snašići – crkva Navještenja Blažene Djevice Marije (“Marčenica”)
Šumber – župna crkva sv. Ivana i Pavla
Šumber – crkva sv. Kvirina na groblju te
Šumber – crkva Sv. Marije od Drena

U njihovoj neposrednoj blizini zabranjena je nova gradnja radi očuvanja povijesnog integriteta spomenika, a sve građevne intervencije moraju čuvati izvorno stanje spomenika. Nalažu se dodatna konzervatorska i arheološka istraživanja prilikom slijedeće obnove i redovnog održavanja, odnosno većih sanacijskih zahvata. Za sve građevinske intervencije na spomenutim objektima potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel u Puli).

U samom središtu općine Sveta Nedelja nalazi se crkva Presvetog Trojstva. Iz Istarskog razvoda (pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri, točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog kneza i predstavnika Mletačke Republike) saznaje se da se na uglu crkve Sv. Trojice nalazila granica triju komuna: Šumbera, Labina i Plomina.