Povijest
Povijest Istre pa tako i ovog kraja je duga i burna, što je lako za razumjeti obzirom na geografsku poziciju na raskrižju sila koje su se nalazile istočno i zapadno od Istre te zbog blizine mora i trgovačkih interesa koja su prepletena sa kontroliranjem morskih putova.
Područje Svete Nedelje je najranije nastanjeno u brončano doba kad su u ovom području iliro-keltska plemena gradili kašteljere ili prethistorijske gradine na uzvisinama. U 4. stoljeću pne. Kelti su osnovali Labin (Alvonu ili Albonu) i obližnji Plomin (Flanona), a nekoliko stotina godina kasnije u 177 pne. kad su Rimljani dospjeli na vlast u Istri, rijeka Raša je postala granica između prostora Liburna (Ilirskog plemena) i Rimljana. Albona je bilo značajno antičko središte šireg područja a u 8. stoljeću Karlo Veliki osniva Furlansku marku i izdvoji Labin iz Liburnije.
Razvoj mjesta u zaleđu Labina nad kanjonom Raše je usko povezan sa posjedima akvilejskih patrijarha odnosno kasnije njemačkih plemića u ovom prostoru. Jačanje feudalizma se smanjila autonomija gradova tako da okolni posjedi dolaze u posjed različitih plemićkih obitelji iz Njemačke tijekom 9. i 10. stoljeća. Akvilejski patrijarsi se vraćaju na čelo Labinštine od 1207. do 1420. godine te se Labin razvija kao slobodan grad. U zaleđu Labina se u to vrijeme razvijaju feudalni posjedi poput kaštela u Šumberu.
Nakon 1420. i pada Akvileje Labin i Plomin spadaju pod mletačku upravu. Gospodarstvo ovog područja vezalo za velike feudalne posjede u okolici kojima su upravljali plemiće obitelji labina te u vrijeme 16. i 17. stoljeća se grade palače starog grada Labina i dvorci sa okolnim zgradama u zaleđu. U to vrijeme nastaje nove župe manjih naselja današnje Nedešćine, Sveta Nedelja i Sveti Martin.
Pravi razvitak ovog područja dolazi sa početcima rudarstva u 19. stoljeću pod francuskom i zatim austrijskom upravom. Na području Svete Nedelje otvara se rudarsko okno u Štrmcu uz koje nastaje i novo, malo rudarsko naselje. U 19. stoljeću jača i raste lokalno središte i mjesto održavanje sajmova i drugih događaja, Sveta Nedelja, mjesto koje se smjestilo uz srednjovjekovnu benediktinsku opatiju Svetog Trojstva čije tragove danas više nema. U to vrijeme se gradi velika nova crkva i formira središte mjesta sa prostranim trgom i sve do 20. stoljeća cijelo područje uživa u procvat uzrokovan industrijskom proizvodnjom i rudarstvom. No, ogromno smanjenje rudarstva u 70. i 80. godina prošlog stoljeća značilo je i uvođenje promjena u načinu života ljudi ovog kraja koji se moraju okrenuti prema drugim granama privrede.
