Vegetacija

Vegetacija u ovom području je tipično submediteranska i u krajoliku se izmjenjuju oranice i sa travnjačkom i šumskom vegetacijom kao odraz razičite vrste tla i klime. U šumama prevladaju listpoadne vrste uključujući hrast, jasen i pitomi kesten. U područjima koja se nalaze na rubovima eksploitaciska polja razvijena je ruderalna vegetacija tipična za staništa u blizini kamenoloma poput ružmarinskolisni kiprej (Epilobium dodonaei) i veliki trputac (Plantago major). Šumska vegetacija uz obronke raškog kanjona karakterizira srednje visoka vegetacija i grmovi te nisko drveće.

Važno je spomenuti i park u Nedešćini koji se nalazi oko nekadašnje vile Furlani, a današnjeg Doma za odrasle osobe “Sv. Nedelja“, koji posjeduje osebujan biljni inventar i koji je proglašen spomenikom parkovne arhitekture davne 1974. godine.

Premda je park trenutno prilično napušten, još uvijek je stanište zanimljivih biljnih vrsta kao šta su: lovor (Laurus nobilis), libanonski cedar (Cedrus libani), paulonija (Paulownia tomentosa), čempres ( Cupressus sempervirens), bagrem (Robinia pseudacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), crni bor (Pinus nigra), judino drvo (Cercis siliquastrum), brijest (Ulmus), grčka jela (Abies pinsapo), tisa (Taxus baccata), bijela topola ( Populus alba), bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), platana (Platanus orientalis) te hrast medunac (Quercus pubescens).