Povijest

Povijest Istre pa tako i ovog kraja je duga i burna, što je lako za razumjeti obzirom na geografsku poziciju na raskrižju sila koje su se nalazile istočno i zapadno od Istre te zbog blizine mora i trgovačkih interesa koja su prepletena sa kontroliranjem morskih putova.

Područje Svete Nedelje je najranije nastanjeno u brončano doba kad su u ovom području iliro-keltska plemena gradili kašteljere ili prethistorijske gradine na uzvisinama. U 4. stoljeću pne. Kelti su osnovali Labin (Alvonu ili Albonu) i obližnji Plomin (Flanona), a nekoliko stotina godina kasnije u 177 pne. kad su Rimljani dospjeli na vlast u Istri, rijeka Raša je postala granica između prostora Liburna (Ilirskog plemena) i Rimljana. Albona je bilo značajno antičko središte šireg područja a u 8. stoljeću Karlo Veliki osniva Furlansku marku i izdvoji Labin iz Liburnije.

Razvoj mjesta u zaleđu Labina nad kanjonom Raše je usko povezan sa posjedima akvilejskih patrijarha odnosno kasnije njemačkih plemića u ovom prostoru. Jačanje feudalizma se smanjila autonomija gradova tako da okolni posjedi dolaze u posjed različitih plemićkih obitelji iz Njemačke tijekom 9. i 10. stoljeća. Akvilejski patrijarsi se vraćaju na čelo Labinštine od 1207. do 1420. godine te se Labin razvija kao slobodan grad. U zaleđu Labina se u to vrijeme razvijaju feudalni posjedi poput kaštela u Šumberu.

Nakon 1420. i pada Akvileje Labin i Plomin spadaju pod mletačku upravu. Gospodarstvo ovog područja vezalo za velike feudalne posjede u okolici kojima su upravljali plemiće obitelji labina te u vrijeme 16. i 17. stoljeća se grade palače starog grada Labina i dvorci sa okolnim zgradama u zaleđu. U to vrijeme nastaje nove župe manjih naselja današnje Nedešćine, Sveta Nedelja i Sveti Martin.

Pravi razvitak ovog područja dolazi sa početcima rudarstva u 19. stoljeću pod francuskom i zatim austrijskom upravom. Na području Svete Nedelje otvara se rudarsko okno u Štrmcu uz koje nastaje i novo, malo rudarsko naselje. U 19. stoljeću jača i raste lokalno središte i mjesto održavanje sajmova i drugih događaja, Sveta Nedelja, mjesto koje se smjestilo uz srednjovjekovnu benediktinsku opatiju Svetog Trojstva čije tragove danas više nema. U to vrijeme se gradi velika nova crkva i formira središte mjesta sa prostranim trgom i sve do 20. stoljeća cijelo područje uživa u procvat uzrokovan industrijskom proizvodnjom i rudarstvom. No, ogromno smanjenje rudarstva u 70. i 80. godina prošlog stoljeća značilo je i uvođenje promjena u načinu života ljudi ovog kraja koji se moraju okrenuti prema drugim granama privrede.

Vegetacija

Vegetacija u ovom području je tipično submediteranska i u krajoliku se izmjenjuju oranice i sa travnjačkom i šumskom vegetacijom kao odraz razičite vrste tla i klime. U šumama prevladaju listpoadne vrste uključujući hrast, jasen i pitomi kesten. U područjima koja se nalaze na rubovima eksploitaciska polja razvijena je ruderalna vegetacija tipična za staništa u blizini kamenoloma poput ružmarinskolisni kiprej (Epilobium dodonaei) i veliki trputac (Plantago major). Šumska vegetacija uz obronke raškog kanjona karakterizira srednje visoka vegetacija i grmovi te nisko drveće.

Važno je spomenuti i park u Nedešćini koji se nalazi oko nekadašnje vile Furlani, a današnjeg Doma za odrasle osobe “Sv. Nedelja“, koji posjeduje osebujan biljni inventar i koji je proglašen spomenikom parkovne arhitekture davne 1974. godine.

Premda je park trenutno prilično napušten, još uvijek je stanište zanimljivih biljnih vrsta kao šta su: lovor (Laurus nobilis), libanonski cedar (Cedrus libani), paulonija (Paulownia tomentosa), čempres ( Cupressus sempervirens), bagrem (Robinia pseudacacia), divlji kesten (Aesculus hippocastanum), crni bor (Pinus nigra), judino drvo (Cercis siliquastrum), brijest (Ulmus), grčka jela (Abies pinsapo), tisa (Taxus baccata), bijela topola ( Populus alba), bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), platana (Platanus orientalis) te hrast medunac (Quercus pubescens).

Geografski položaj

Sveta Nedelja se nalazi na platou na visini od 300 do 400 metara iznad razine mora koji se prostire od rijeke Raše do mora u zaleđu grada Labina. Rijeka Raša potječe na zapadnoj granici općine i razdvaja središnji i istočni dio Istre. More je udaljeno svega desetak kilometra u Rapcu tako da ovo unikatno područje je na neki način most između zelene i plave Istre.

Gastronomija

Gastronomija je nešto po čemu je Istra i svakako Sveta Nedelja nadaleko poznata. Okusi Mediterana, svježih plodova njiva obasjanim suncem su samo kap u moru gastronomskih delicija ovog kraja koje uključuju svježe voće i povrće te ribu iz plavih dubina i mesni proizvodi sa zelenih pašnjaka. Svatko tko provede i samo par sati u Istri će se složiti da je Istarska hrana nešto što se pamti.

Zimi vruća maneštra, gusta juha sa povrćem i suhim mesom je obično uvod za glavno jelo od kobasice sušene na buri, ombolo i kiseli kupus uz topli kruh iz krušne peći. Divlja šparoga, znak da je počelo istarsko proljeće se spaja sa svježim domaćim jajima u specijalitetu koje se po domaće naziva fritaja s šparugama, a u to doba je pršut skoro suh i dobar na tavi đira volta ili pak pregršt ribljih vrsta čija je sezona na proljeće – prave sipe i lignje iz Jadranskog mora na rižot ili pod pekom ne ostavljaju sladokusce ravnodušnima. Jako sunce obasja plodne njive ljeti i poklanja nam sočno plodove poput trešanja, lubenica I šljiva a i povrće poput savršeno crvene rajčice sa guštom koji se može razviti samo na mediteranskom suncu i eksplodira na nepce. Jesen i vrućina sunca u zatišju nosi plodove tog hladnijeg doba, smokve i kesteni te početak sezone ribe švoje ili lista i nezaustavna berba grožđa i slatki, očaravajući napitak nazvan mlado vino. No, pravi kralj istarske jeseni je bijeli tartuf, gljiva koji raste samo u ovom dijelu svijeta i koji daje poseban štih svakom jelu i čini spavaće sobe… vruče!

Nikako nećete i ne možete otići doma gladni!

Kultura

Park skulptura Dubrova omiljeno je mjesto građana i posjetitelja Labina i Svete Nedelje za uživanje u opuštajućim šetnjama, istraživanju umjetnosti, bavljenju sportskim aktivnostima ili jednostavno druženju s prijateljima i obitelji. Kao jedan od najljepših hrvatskih parkova skulptura nudi jedinstvene trenutke umjetnosti i prirode u galeriji na otvorenom.

Prostire se na više od 30 hektara zemlje, dijelom okružene suhozidom, s prirodnim dolinama i visoravnima, te bogatom i raznolikom florom što posjetiteljima pruža različit doživljaj Parka ovisno o promjenama godišnjih doba. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci u parku se odvijaju brojni događaji poput koncerata, kazališnih predstava, performansa, radionica, obilaska skulptura, od kojih su mnogi besplatni za posjetitelje. Park je poznat po Međunarodnom simpoziju kiparstva, događaju koji je započeo 1970. godine i od tada, iz godine u godinu, obogaćuje impresivnu kolekciju skulptura izrađenih od istarskog kamena. Na Simpoziju je sudjelovalo gotovo stotinu priznatih kipara iz cijelog svijeta, ostavljajući za sobom opipljive rezultate svojih kreativnih ideja. 80 skulptura, čiji su tvorci renomirani umjetnici iz cijeloga svijeta, nalazi se ne samo u Parku, već i na različitim lokacijama u Hrvatskoj: u Labinu, Rapcu, Svetoj Nedelji, Pićnu, Pazinu, Zagrebu, Vukovaru i Iloku. Park se nalazi na ulazu u Labin, uz glavnu cestu Labin – Rijeka, otvoren je za posjetitelje tijekom cijele godine, 24 sata dnevno, a ulaz je besplatan.

Klima

Sveta Nedelja se nalazi na raskrižju Mediteranske i kontinentalne klime uz zanimljive morske utjecaje doline rijeke Raše i Plominskog zaljeva. Iako se geografski nalaze u unutrašnjost, mjesta koja su pod većim utjecajem Raše i Plominskog zaljeva uživaju u klimi sa sredozemnim obilježja gdje uspijeva vegetacija koja zahtjeva blažu klimu dok je mediteranskoj vegetaciji (maslinama primjerice) ovdje zimi prehladno. S druge strane, mjesta koja se nalaze na višim predjelima ili u sjeni imaju naglašena obilježja submediteranske klime što će značiti da su zime oštrije a ljeta blaža nego na moru. Zato je ovo iznimno mjesto za uživati na moru ali na kraju dana povući se u sjenu unutrašnjost koja nudi nježna vjetra, hladnije noći i češće osvježavajuće ljetne kiše.

U zimi se temperature ovdje padnu ispod nule i znaju se javiti kasni proljetni mrazevi premda je snijeg vrlo rijedak. Zimi u ovom području često vije bura, hladan i suhi sjeverni vjetar koji puše s planina i unutrašnjost prema moru. Proljeće i jesen su kišovita razdoblja uz povremenu pojavu dužih razdoblja stabilnijeg vremena te zna u mjestima biti vrlo maglovito, a jesen nosi posebnost južnog vjetra ili juga koji nosi maglu, toplije i vlažno vrijeme i tmurno nebo. Ljeta su pak topla, vedra i uglavnom suha, a količina oborine se povećava razmjerno koliko se udaljite od mora u smjeru unutrašnjost.